1000-godišnji hrvatski grad na Jadranu - Šibenik

Povijesni grad Šibenik vezan je uz prostorno širenje i razvitak ranohrvatske države i bogat je kulturno-povijesnim spomenicima.

• Najvažniji građevni pothvat u XV. stoljeću je gradnja katedrale, najmonumentalnije i najraskošnije crkve gotičko-renesansnog razdoblja u Dalmaciji. Za njezinu su gradnju zaslužni najvrsniji graditelji, kipari i klesari iz čitave Dalmacije i Italije
• Okružen je starim utvrdama sv. Ana, sv. Ivan i Šubićevac
• Tvrđava sv. Nikole štitila je Šibenik s morske strane

Prvi pisani spomen o gradu potječe iz 1066. g. Tada u utvrđenom kaštelu sv. Mihovila boravi hrvatski kralj Petar Krešimir IV. i tijekom zasjedanja državnog Sabora u Šibeniku izdaje ispravu kojom ženskom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru dodjeljuje kraljevsku slobodu i zaštitu. Prema tom dokumentu znamo da je Šibenik već tada bio jedno od sjedišta hrvatskih kraljeva i važno vojno središte, stoga ga s pravom zovemo najstarijim autohtonim hrvatskim gradom na Jadranu.

Sam se grad razvio oko nekadašnje ilirske utvrde koja se nalazila na mjestu današnje tvrđave Svete Ane, a oko koje su pridošla hrvatska plemena u IX. st. počela graditi svoje uporište, Šibenik. Utvrda na 70 m visokoj stijeni iznad samog ušća rijeke Krke bila je i ostala nepremostiva prepreka mnogim osvajačima u burnim stoljećima koja su nailazila.

Iz razdoblja romanike očuvane su dvije impozantne palače koje svjedoče o moći gradskog plemstva. Nekoliko očuvanih romaničkih portala i prozora te romaničkih zidova stambenih zgrada potvrđuju da je građenje u kamenu bilo široko rasprostranjeno već i prije izrazite odredbe u gradskome statutu kojom se zabranjuje gradnja u drvetu. Do XVI. st. je uglavnom dovršena povijesna gradska jezgra s nizom palača koje se odlikuju fino obrađenim klesarskim pojedinostima, reprezentativnim atrijima i bogato oblikovanim portalima od rane gotike do renesanse.

Danas je Šibenik turističko središte smješteno na prostoru najrazvedenije otočne skupine u Europi (Kornatsko otočje) i krškog hidrografskog fenomena (Slapova Krke), koji se stapaju u atraktivan ekološko-estetski prostor hrvatskog Jadrana.