Arheološke iskopine - Salona

Salona je poznati arheološki lokalitet iz antičkog doba.

• U Saloni se mogu vidjeti ostatci arene, foruma, termi, mostova, nekropola - sarkofazi na starohrvatskom groblju u Manastirinama…
• Površina opasana bedemima iznosi 72 hektara. Najduža os doseže oko 1600 m, a najšira oko 700 m. Opseg zidina doseže oko 4 km a broj kula do 90
• Od ilirskog plemena Dalmata, starosjedilaca Salone, potječe naziv Dalmacija
• Napomena: izlet se organizira kao dodatni u sklopu većeg izletničkog programa, na primjer za Split (Dioklecijanova palača)

Do danas je Salona ostala u ruševinama od kojih je tek dio dobro istražen, ali i ovo što je otkriveno dovoljno govori o njenoj veličini i značenju.

Ako pogledamo tlocrt grada, vidimo da mu je oblik prilično nepravilan, a podsjeća na elipsu. Najduža os doseže oko 1600 m, a najšira oko 700 m. Površina opasana bedemima iznosi 72 hektara. U II. st. poslije Kr. i noviji dio grada, kao što je bila i prva jezgra, opasan je zidinama i utvrđen kulama. Otada mu opseg zidina doseže oko 4 km a broj kula do 90. U VI. st. za vrijeme bizantsko-gotskih ratova neke kule su pojačane pa dobivaju trokutaste završetke koji se i danas vide.

Stari grčki geograf Strabon kaže da je Salona bila luka ilirskog plemena Dalmata, koji su vjerojatno trgovali na tom mjestu s grčkim pomorcima. Predmeti grčkog podrijetla nađeni u Saloni i njezinoj okolici upućuju na Grke kao utemeljitelje ovoga grada. Neki mu stavljaju početak u IV. st. pr. Kr. Očito je da je u Saloni vrlo rano vidljiv jak grčki utjecaj pa se s pravom kaže za prvo razdoblje Salone da je to grčko-ilirska naseobina.

U I. st. pr. Kr. Salonu zauzimaju Rimljani. Grad se širi prema istoku i zapadu te dobiva dva nova dijela, pored starijeg grčko-ilirskog, noviji rimski na istok i zapad. Procvat doživljava u Dioklecijanovo doba. Činjenica da je Dioklecijan rođen u Saloni ili u njezinoj okolici i što je u blizini sagradio glasovitu palaču podigla je ugled ovog ionako važnog centra. To svjedoči prostrana luka i brojne ceste koje su ga povezivale s ostalim krajevima carstva.

Krajem V. st. dolaze u ove krajeve Istočni Goti. Dok pod njihovim udarom pada samo Zapadno Rimsko Carstvo, Salona, nalazeći se relativno daleko od glavnih putova njihova prodora, živi još 130 godina te u jednom času postaje utočište nekima od posljednjih zapadnorimskih careva.

Grad je srušen od Avara i Slavena oko 614. g. Preživjelo stanovništvo koje je uspjelo pobjeći sklonilo se na obližnje otoke i u Dioklecijanovu palaču. Tu je počeo život novog grada, današnjeg Splita.