Nacionalnim parkom je proglašena 1985. g. kao sedmi nacionalni park Hrvatske.
Razgledavanje najimpozantnijih slapova u Europi, Skradinskog buka, moguće je
zahvaljujući izgrađenoj mreži staza i mostova koji prate slapove. Na
najatraktivnijim mjestima uređeni su vidikovci
Skradinski buk je poznat i po hidrocentrali "Jaruga" sagrađenoj 1904. g., koja
je gradu Šibeniku davala električnu rasvjetu ulica, treću u Europi
U NP Krka nalazi se otočić Visovac sa franjevačkim samostanom, gdje se čuvaju
vrlo vrijedne zbirke umjetnina, knjiga i inkunabule, među kojima se ističu
Ezopove basne
Na području NP Krka raste 860 vrsta i podvrsta biljaka. U rijeci obitava 18
vrsta riba, među kojima je 10 endema, što je svrstava u prirodne spomenike
najviše kategorije
Svaki posjetitelj NP Krka će se upitati - koja je snaga izdubla ove kanjone?
Odgovor je - Krka! Snažna i velika rijeka bučala je nekada davno ovim
prostorima te obavila taj posao, a potom mjesto ustupila mirnim jezerima i
čovjeku.
Izvor rijeke Krke je zanimljiv i jedinstven po tome što se nalazi odmah ispod
slapa Topoljski buk, kojeg stvara Krčić (pritoka rijeke Krke). Do spajanja s
morem duga je 72 km. Površina NP Krka je 109 km². Na vodenu površinu otpada 26
km².
Na sjevernoj granici NP Krka su srednjovjekovne utvrde Trošenj i Nečven. Obje
su građene u XIV. st. Trošenj je pripadao Šubićima, a Nečven Nelipićima, starim
hrvatskim plemenitaškim rodovima. Podno Trošenja i Nečvena, kanjonom od 150 m
dubine pjeni se Krka, nastavljajući tok do sljedeće atrakcije na svom putu
prema moru, manastira Aranđelovac sagrađenog 1402. g. Nekoliko kilometara
poslije prolazi Roškim slapom. Vrijedi se zaustaviti i razgledati starinske i
još uvijek aktivne mlinove. Nizvodno od Roškog slapa nailazi na najstrmiji i
najimpresivniji dio kanjona zvanog "Grede". Jedna od okomitih stijena nosi
ostatke utvrde Kamičak, koju je u XIII. st. sagradila obitelj Ugrinić. Na
izlazu iz "Greda" ulazi u proširenje Visovačkog jezera. Na jezeru se nalazi
istoimeni otok (Visovac), a na njemu crkva i
Ostavljajući za sobom Visovac, stiže do najimpozantnijih slapova u Europi -
Skradinskog buka (visinska razlika 46 m, širina od 200 do 400 m, dužina 800 m).
Posjetitelji na Skradinskom buku mogu razgledati etnografsku zbirku i stare
mlinice u kojima žitarice melju kameni žrvnji okretani vodenom snagom.
Posljednji vir Skradinskog buka ujedno je i prvi susret Krke s morem. Taj se
dodir s morem za jačih tokova događa nešto niže kod Skradina, drevnog gradića
još iz rimskog doba (Scardona). Na kraju svog puta prema moru još se jednom
Krka ne odriče kanjona, nekoliko kilometara stometarskih litica, stižući do
šibenskog mosta - južne granice NP Krka.
Razgledati NP Krka u skladu s ovim opisom bilo bi vrlo teško i zahtjevno, no
propustiti ljepote Krke koje su dostupne svima, gotovo je nedopustivo. Ne
dopustite da Vam ovakav biser prirode promakne oku i srcu!