Gastronomski kutak

Hrvatska gastronomija, napose uz obalu i na otocima, izrasla je na tradiciji prirodne i zdrave mediteranske prehrane zasnovane na jelima od povrća uz dodatak maslinova ulja, ribi i školjkašima, vinu, kozjim i ovčjim sirevima, a od voća maraskama, grožđu, smokvama i bademima. Posebnost je naše kuhinje način na koji se jela spravljaju, a liječnici ga ocjenjuju osobito zdravim. Naime, povrće se kuha na malo vode i gotovo začini maslinovim uljem i pospe začinskim travama kao što su ružmarin i kadulja, bosiljak, mažuran. Riba se spravlja na brudet, lešo ili peče na žaru, a meso pečeno pod pekom dobiva jedinstven okus. Kao predjelo se nude različiti sirevi, dimljeni, mladi ili iz ulja, a poslužuju se s pršutom i maslinama. Iako se glede deserta preporučuje svježe ili sušeno voće, kolači i slastice obavezno se spravljaju uz dodatak voća i orašastih plodova.

Dalmatinska kuhinja

Prvo mjesto pripada ribi koja se priprema na gradele, brudet ili lešo, ali se nudi i kao usoljena i marinirana. Od začina prevladavaju lovor i češnjak te nezaobilazno maslinovo ulje. Školjke i rakovi pripremaju se na buzaru, a dalmatinski mesni specijalitet je pašticada s njokima. Tipično dalmatinske slastice su fritule i rožata.

A ono nezaobilazno, dobro i uz slano i uz slatko - kvalitetno hrvatsko vino.

Hrvatska vina

Sjeverna dalmacija: primoštenski babić, drniški merlot, debit (popularno bijelo vino regije).

Srednja i južna dalmacija: dingač i postup, carsko i kneževo vino, potomje, pelješac, putniković, rukatac, sv. Ana, bolski plavac, bolski opolo, bogdanuša, drnekuša, parč, mekuja, pelegrin, zlatan otok, pošip, maraština, grk, plavac, admiral, lastovska maraština, viška vugava.

Prošek kao likersko vino ili desertno vino se proizvodi u vinarijama.